Stručni pregled Olymp Trade-a o globalnoj finansijskoj krizi

Stručni pregled Olymp Trade-a o globalnoj finansijskoj krizi
Može li se reći da je kriza počela iznenada? Ne. Recesija je bila u zraku čim je privreda već duže vrijeme brzo rasla bez dugotrajne regresije.

Nadolazeća kriza je povremeno bila povezana s povećanjem stope Federalnih rezervi ili trgovinskim ratom između Kine i Sjedinjenih Država. Ali faktori rizika su se smanjivali.

Donald Trump je 2018. uspio natjerati Fed da promijeni svoje planove i odustane od ideje pooštravanja monetarne politike. Trgovinski sporovi između Pekinga i Washingtona iznenada su mirno okončani.

Nova prijetnja je došla iz vedra neba. A ako ne uzmemo u obzir teoriju zavjere COVID-19 o vještačkom poreklu korona virusa i njegovom planiranom izbijanju, epidemija je razotkrila jedva zarasle rane globalnog finansijskog sistema.

Niko ne zna šta će se sledeće dogoditi. Postoji mnogo scenarija kako bi se situacija mogla razvijati. U ovom teškom periodu, naš zadatak je da dobijemo prave informacije i da svoje odluke o investiranju zasnivamo na činjenicama i obrazloženim mišljenjima.

Ako želite da shvatite šta se desilo sa ekonomijom i zašto su svi odjednom počeli da pričaju o finansijskoj krizi, ovaj članak će vam dobro doći. Dali smo kratku hronologiju onoga što se dešava i prikupili relevantne podatke koji će vam pomoći da napravite pravi izbor.


COVID19. Tri scenarija i malo optimizma

Teško da bi iko pomislio da će epidemija korona virusa COVID-19 dovesti do globalnog karantina, zatvaranja granica i otvaranja državnih „kasica-prasica“. Svijet ima iskustva u borbi protiv različitih vrsta gripe, SARS-a i drugih opasnih bolesti sa visokom stopom mortaliteta, pa je reakcija svijeta na COVID-19 uglavnom kasnila.

Međutim, postepeno prepoznavanje opasnosti i mjere karantina bile su prva domina u lancu negativnih procesa. I dok se pandemija službeno ne pobijedi, ne treba se nadati ekonomskom i berzanskom oporavku.

Općenito, situacija se može razviti prema jednom od sljedećih scenarija:
  1. Postepeno će se stopa mortaliteta svesti na minimalne vrijednosti. Istovremeno, karantenska ograničenja će oslabiti. U tom slučaju, ekonomski oporavak može potrajati godinama.
  2. Stvoriće se efikasna vakcina. Do tada, zemlje će trošiti ogromna sredstva da obuzdaju uticaj pandemije, ali kada vakcina postane dostupna, ekonomije će početi brzo da rastu.
  3. Pandemija će nestati, ali će biti novog COVID-19 ili izbijanja njegovih mutacija.
Činjenica da će prije ili kasnije pandemija prestati, daje nam optimizam. Prije nešto više od jednog stoljeća svijet je patio od španskog gripa, koji je odnio između 25 i 100 miliona života. Ukupno je pogođeno oko 30% svjetske populacije. Doktori kažu da je savremeni koronavirus mnogo manje opasan.


Najgora situacija od Drugog svetskog rata

Komentarišući situaciju sa COVID-19, izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva rekla je sljedeće: „Očekujemo najgore ekonomske posledice od Velike depresije“.

Vlade, centralne i komercijalne banke sada pokušavaju izračunati obim ekonomske recesije s kojom će se suočiti ove godine. Prema preliminarnim procjenama, američki BDP bi u ovom kvartalu mogao pasti za jednu trećinu.

Analitičari švajcarske banke Credit Suisse napisali su sledeće: „Američka ekonomija će se smanjiti za 33,5%. To znači da se period od 1. aprila do 30. juna oblikuje kao najgori tromjesečje zabilježeno od 1945. godine”.

Stručnjaci Bank of America, koji su se među prvima usudili izjaviti da su SAD zapale u recesiju, predviđaju pad BDP-a od 12%.

Ako uporedimo sadašnju situaciju sa finansijskom krizom iz 2008. godine, možemo zaključiti da će sadašnja kriza biti mnogo teža. Poređenja radi: u četvrtom kvartalu 2008. pad BDP-a bio je ograničen na 6,3%. Istovremeno, pad SP 500 indeksa u ovom periodu iznosio je oko 30%.


Drugim riječima, nedavna korekcija američkog tržišta dionica od 35% s naknadnim skokom naviše bio je samo prvi signal. Vjerovatno iz tog razloga je zlato od početka godine veoma traženo. U aprilu je vrijednost plemenitog metala oborila rekord u posljednjih sedam godina.

Ali to bi bilo najgore od oba svijeta za one zemlje čije su ekonomije usko povezane s izvozom nafte.


Nafta: Demarš Rusije i odmaženje Saudijske Arabije

Zemlje izvoznice crnog zlata pojačale su korake kako bi se izborile sa ravnotežom ponude i potražnje 2016. godine, kada su ključni igrači na tržištu nafte zaključili takozvani OPEC+ sporazum – dogovor o smanjenju proizvodnje nafte na ograničeni vremenski period.

Međutim, nakon nekoliko produženja ugovora, sve je manje jedinstva među stranama. Tržište se nije obaziralo na izjave malih izvoznika, poput Ekvadora. Međutim, rusko odbijanje da odobri dodatna smanjenja količine proizvedene nafte značilo je kraj sporazuma OPEC+.

6. marta, strane nisu uspjele da se dogovore o još jednom rezu. Rusija, Kazahstan i Azerbejdžan odbili su da podrže smanjenje kvota, na šta je Saudijska Arabija odgovorila poznatim trikom iz 80-ih — snizila je cijene nafte i najavila povećanje stope proizvodnje. Do 1. aprila crno zlato je pojeftinilo za više od pola: Brent je pao sa 50 na 23 dolara po barelu, WTI sa 46 na 20 dolara.


Američki predsjednik Donald Trump intervenirao je u sukobu s naftom okupivši najviše zvaničnike Rusije i Saudijske Arabije kako bi nastavili dijalog. Inače, specijalizovana odeljenja SAD su dozvolila mogućnost uvođenja sankcija i Rusiji i Saudijskoj Arabiji, ukoliko ove zemlje ne nađu kompromis.

Ali dok su naftaši pregovarali, cijeli svijet je prestao poricati ozbiljnost epidemije COVID-19 i počeo je s radikalnim mjerama. Usporavanje poslovne aktivnosti, pad prodaje i poremećaj tokova izvoza i uvoza doveli su do pada potrošnje nafte, ali proizvodnja nije stala.


Tržište je potrebno da "bude Bled"

Investitori su se nakratko smirili nakon što su se učesnici OPEC+ dogovorili da smanje proizvodnju za skoro 10 miliona barela dnevno. Međutim, rast zaliha doveo je do novog vala rasprodaja.

Najmanje 13 miliona dodatnih barela zabilježeno je sedmično, pa su trgovci brzo počeli pričati o iscrpljivanju skladišnih kapaciteta.

Tržištu je bilo hitno potrebno rasterećenje, jer je napetost bila zaista velika. To je dovelo do fenomenalnog kolapsa fjučersa WTI sirove nafte. Ugovor za majsku isporuku nije bio samo jeftiniji. Po prvi put u istoriji, cena nafte se zatvorila u negativnu zonu i dostigla -40 dolara po barelu!


Naravno, specifičnosti ove vrste instrumenata su odigrale svoju ulogu — fjučersi imaju ograničen period cirkulacije, a trgovci su počeli da se rješavaju ovih ugovora prije njihovog isteka (nikome nije potrebna prava isporuka nafte).

Ali ako ne ulazimo duboko u suptilnosti ugovora o zamjeni, možemo zaključiti da sada nafta ne može koštati ni 100 ni 50 dolara. To je vidljivo iz viška zaliha sirovina u skladištima, pada potražnje za njom i globalne recesije.

Niske cijene crnog zlata prvenstveno će pogoditi zemlje čiji su budžeti usko povezani s prihodima od izvoza nafte — na primjer, države Bliskog istoka, Meksiko, Norveška i Rusija.

Normalno, lako bi mogli preživjeti takvu situaciju zahvaljujući nagomilanim rezervama. Ali ekonomska kriza izazvana pandemijom COVID-19 zahtijeva mnogo više potrošnje.

Hoće li naftna industrija pokazati pozitivnu dinamiku?

Dobili smo komentar o ovom pitanju od nezavisnog stručnjaka iz energetskog sektora:

„Ako Saudijska Arabija, SAD i Rusija ne reaguju brzo na sporazum o smanjenju proizvodnje, cijene će dodatno pasti u trenutnom okruženju potražnje.

Jedini nekatastrofalan način da se podigne cijena je povećanje ekonomske aktivnosti i u Kini i u SAD-u. U tom slučaju, ako potrošnja počne da nadmašuje proizvodnju, videćemo postepeno povećanje kotacija. Međutim, na osnovu globalnih ekonomskih uslova, malo je vjerovatno da će se to dogoditi.

U prošlosti su tržišta često bila 'spašavana' od viška ponude na tržištu izbijanjem neprijateljstava u jednoj ili više zemalja izvoznica nafte. Na primjer, sukobi u Libiji, Iraku i Venecueli u posljednjih nekoliko decenija doveli su do povećanja cijena nafte.

Dobri trgovci će posmatrati regije koje proizvode naftu zbog naglog porasta 'vojnih operacija', čim će vijesti o sukobima, kao i smanjenim zalihama iz ovih regija, pomoći u podršci cijenama nafte.

Bez značajnijih sukoba ili ekstremnog smanjenja proizvodnje, cijene nafte će do kraja ove godine pasti ili će se uravnotežiti na niskim nivoima. Tek bliže 2021. svjetska ekonomija će imati priliku da dobije zamah nakon pandemije COVID-19 (pod uslovom da se pandemija do tada završi).“

Očekuje se da će veliki proizvođači početi primjenjivati ​​nove uslove sporazuma OPEC+ u maju. Nisu isključene ni dodatne mjere za smanjenje obima proizvodnje. Na primjer, meksički predsjednik je obećao da će razmotriti zatvaranje svih novih bunara.

Drugi mogući izlaz iz situacije bit će stvaranje novog naftnog saveza između SAD-a i Saudijske Arabije. Poznato je da američki zvaničnici već rade na implementaciji ove ideje, ali za sada je prioritet Washingtona da se izbori s epidemijom i barem djelimično ukine karantenska ograničenja.

Finansijska apokalipsa: da ili ne?

Kao što je već spomenuto, investitori već duže vrijeme osjećaju početak globalne korekcije. Budući da je tradicionalno sigurno utočište, zlato je počelo rasti u ljeto 2019. i dodalo je više od 20%.

Međutim, ne slažu se svi da će finansijska apokalipsa doći vrlo brzo. Razgovarali smo sa trejderom koji će ići na kratak CFD na zlato koristeći množitelj.

Njegova analiza je zasnovana na Elliot talasnoj teoriji. Ukratko, kada koriste ovu metodu, trejderi posmatraju grafikon kao skup talasa, zatim ih klasifikuju i dobijaju odgovor na glavno pitanje „Gde će ići cena?“

Prednost ove metode je njena potpuna nezavisnost od fundamentalne analize. Tvrdnja da trendovi imaju talasastu strukturu uzima se kao aksiom. I sve kombinacije su se već dešavale ranije. Kako je bilo previše faktora vijesti, željeli smo dobiti mišljenje onih trgovaca koji ih ne prate.

Iz prepiske:

„Zlato sa entuzijazmom reaguje na ono što se dešava u svetu. Talasna norma (B) višeg nivoa je ispunjena. Možda će doći do velikog pada na 900 dolara po unci kao dio talasa (C)”.
Stručni pregled Olymp Trade-a o globalnoj finansijskoj krizi

Trka preživljavanja i distribucija triliona

Kao i svaka kriza, sadašnja previranja će za nekoga biti fatalna. Na primjer, Argentina se više ne može dogovoriti o restrukturiranju duga sa svojim glavnim kreditorima. Uglavnom, postala je prva zemlja koja je bankrotirala.

S druge strane, Kina, koja je stekla privremenu prednost jer se skoro potpuno oporavila od epidemije. Kineske vlasti aktivno stimulišu poslovanje da podrže tržište rada, ali istovremeno kineski zvaničnici primjećuju da postoji pad izvoza — druge zemlje su zaista počele da kupuju mnogo manje.

Raznolikost mogućih posljedica trenutnog trenutka je alarmantna. Niko ne može biti siguran da će programi oporavka koje su razvile vlade pomoći u prevazilaženju recesije.


Ipak, rekordne američke stimulativne mjere od preko 6 biliona dolara su šokantne. Paket za spašavanje od 2 biliona dolara će se koristiti za direktna plaćanja svim građanima zemlje, a 4 biliona dolara će doći u obliku povoljnih zajmova za podršku poslovanju. Zahvaljujući hitnim mjerama, američki dolar nije postao nestalan i sada služi kao valuta sigurnog utočišta.

Japanska vlada takođe razgovara o ozbiljnom paketu pomoći. Paket podsticaja vrijedan 1,1 bilion dolara bit će raspoređen za podršku preduzećima i građanima. Premijer Shinzo Abe vjeruje da će ovi koraci dovesti do rasta BDP-a od više od 3%.

Vlasti EU idu istim putem: namjeravaju da ulože pola triliona eura u ekonomiju EU. Osim toga, među liderima zemalja eurozone vodi se burna rasprava o pitanju “korona obveznica”. Te euroobveznice mogu pomoći najteže pogođenim evropskim zemljama da se oporave.


Šta trgovac treba da traži

Zemlje drugog reda su manje izdašne s poticajima. Tradicionalno, oni su osjetljiviji na krizu zbog neefikasnih sistema i nedostatka ekonomske diversifikacije. Ovi regioni su veoma zavisni od globalne trgovine, ali mogu pokazati visoke stope rasta.

Ako zaista želite da iskoristite budući talas rasta, obratite pažnju na zemlje u razvoju kao što je Brazil. Možete napraviti dugoročna ulaganja u ETF MSCI Brazil 3x. Ovaj portfelj uključuje vodeće brazilske kompanije.


Možete se odlučiti i za dionice velikih američkih kompanija koje pokazuju karakteristike monopoliste, kao što su Facebook i Google. Obje kompanije su velike reklamne platforme, a ove korporacije se ne boje ulagati u razvoj čak ni u vremenima krize.

Google proizvodi pametne telefone i poboljšava web tehnologiju. Facebook se okušava u ulozi alata za plaćanje i nada se da će ponoviti uspjeh kineskog WeChat-a. Za razliku od vlada, IT kompanije su dobro svjesne potreba tržišta i idu ispred svojih poteza. Ovaj obrazac najčešće donosi profit investitorima.

Bitcoin kao sigurno utočište za investitora

U prvom kvartalu 2020. bitcoin je uspio doživjeti i rast na 10000 dolara i kolaps na 4000 dolara. Mediji navode da je imovina pratila dinamiku berze.

Međutim, kako se situacija u svjetskoj ekonomiji pogoršavala, kriptovaluta je otkrila osobinu koja nije povezana s njom - žudnju za stabilnošću. To se može potvrditi njegovim vraćanjem na nivo od 7000 dolara, gdje se kovanica trgovala početkom godine.


I još jedan zaista alarmantan faktor je rast obima trgovine bitcoinom na berzama. Svaki dan bilježi oko 30 milijardi dolara prometa, dok je u Q4 bilo oko 20 milijardi dolara. Odnosno, potražnja na tržištu raste.
Stručni pregled Olymp Trade-a o globalnoj finansijskoj krizi
Ne znamo da li će mu cena rasti, ali stan uvek postaje trend. Naš zadatak je da zauzmemo pravu stranu. A ako uzmemo u obzir da bitcoin ne kontrolira nijedna država, nije podložan inflaciji i ograničen je u emisiji, ima sve šanse da postane glavno sigurno utočište za investitore.

Gdje god se kriza okrene, zapamtite – faktori navedeni u ovom članku su ključ za razumijevanje onoga što se dešava. Tržišta će se oporaviti, stvari će se vratiti u normalu za čovječanstvo, ali do tada ćemo vidjeti poskupljenja dionica, jake bikovske trendove, kolapse i bankrote. To je ono čime ćemo se baviti i od čega ćemo zarađivati.
Thank you for rating.